Godina milosrđa

milosrdni_poput_ocaDijecezanski biskup Ratko Perić uputio je na blagdan sv. Andrije apostola, 30. studenoga 2015., Okružnicu o slavlju izvanredne Svete godine milosrđa svećenicima, redovnicima, redovnicama i svemu puku Božjemu u hercegovačkim biskupijama. Tekst Okružnice objavljujemo i na ovom portalu.

———————————————————————————–

Braćo svećenici, redovnici i redovnice, dragi Božji narode!

Papa Franjo svojim je apostolskim pismom „Misericordiae vultus” – Lice milosrđa (LM), 11. travnja 2015., najavio izvanrednu Svetu godinu milosrđa. Ta godina započinje na svetkovinu Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2015., a završava na svetkovinu Krista Kralja, 20. studenoga 2016. U našoj mjesnoj Crkvi, kao uostalom i u svim partikularnim Crkvama svijeta, izvanrednu Svetu godinu milosrđa započinjemo na Treću nedjelju Došašća – ujedno i Nedjelja Caritasa – 13. prosinca ove godine.

Mi biskupi BK BiH, sabrani na 65. redovito zasjedanje od 3. do 5. studenoga 2015. u Sarajevu, svjedočeći međusobno zajedništvo i jedinstvo naših mjesnih Crkava s cijelom Crkvom Kristovom, u sinovskoj odanosti i poštovanju prema Svetomu Ocu, pozvali smo sve vas, članove naših nad/biskupija, da se svi odazovemo glasu prvosvećenika Franje i zajedno s cijelom Crkvom slavimo milosno vrijeme – Svetu godinu milosrđa. Pozvali smo vas na ovo hodočašće milosrđa, jer milosrđe je cilj koji treba postići a koji zahtijeva povjerenje i žrtvu; milosrđe je put na kojem nema osude i klevete, ljubomore i zavisti; milosrđe je oruđe praštanja.„Stoga, u ovoj Svetoj godini milosrđa otvorite svoja srca životnim periferijama, donoseći utjehu i solidarnost onima koji, u današnjem svijetu, doživljavaju nesigurnost i patnju, mnogobrojnoj braći i sestrama lišenima ljudskoga dostojanstva. Na taj se način može ukloniti smetnja ravnodušnosti koja često vlada i iza koje se krije licemjerje i egoizam“, kako istaknu papa Franjo u pismu Lice milosrđa.

Ovom Okružnicom želimo dati neke konkretne smjernice za slavlje izvanredne Svete godine milosrđa u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, i za slavlje samoga otvaranja i za cio tijek Jubileja, ostavljajući uvijek svakomu napose, osobito živim župnim zajednicama, da se ne daju preteći u milosrđu.

Vrata milosrđa. Na svetkovinu Bezgrješnoga začeća bit će otvorena Sveta vrata Vatikanske bazilike i postati Vrata milosrđa. Na Treću nedjelju Došašća, 13. prosinca, otvorit će se Sveta vrata Lateranske bazilike a potom i na drugim papinskim bazilikama. Papa je Franjo odredio da se u svim partikularnim Crkvama po svijetu, u katedralama i konkatedralama, svetištima i crkvama od posebne važnosti, otvore Vrata milosrđa, tako da se Jubilej može slaviti i na mjesnoj razini „kao vidljivi znak zajedništva cijele Crkve” (LM, br. 3). Tako bi svi oni koji kroz ta vrata uđu, mogli iskusiti ljubav Boga koji tješi, oprašta i nadu daje.

Za područje naših biskupija određujemo da se u dvjema Gospinim katedralama: Marije Majke Crkve i Kraljice neba i zemlje u Mostaru i Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju te u dvama biskupijskim svetištima: Presvetoga Srca Isusova u Studencima i Kraljice Mira na Hrasnu otvore Vrata milosrđa u župnim i samostanskim crkvama: Sv. Petra i Pavla u Mostaru, Sv. Ante na Humcu, Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu, Sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu – duvanjska župa i Sv. Ivana Krstitelja u Konjicu. Osobno ću, s Božjom pomoću, otvoriti Vrata milosrđa u katedrali u Mostaru, a kao osobne delegate da otvore Vrata i Godinu Božjega milosrđa u spomenutim crkvama imenujem:

don Željka Majića, generalnoga vikara, na Humcu;

fra Miljenka Šteku, provincijala, u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru;

don Antu Luburića, trebinjskoga dekana u Trebinju;

don Ivana Štironju, ravnatelja Papinskih misijskih djela, na Hrasnu;

don Ivu Šutala, humačkoga dekana, u Studencima;

fra Stipu Bišku, širokobriješkoga dekana, na Širokom Brijegu;

fra Vinka Kureviju, duvanjskoga dekana, u Tomislavgradu i

fra Vlatka Soldu, župnoga upravitelja, u Konjicu.

Pozivamo na što veće sudjelovanje, ne samo vjernika dotičnih župa, nego i susjednih te po mogućnosti, ako to pastoralno-liturgijske obveze dopuštaju, i okolnih svećenika.

U svim ostalim župama neka se na pučkim misama također molitveno otvori Godina milosrđa. Obred otvaranja u prilogu.

Posebni dani milosrđa u pojedinim župama i potpuni oprost. Pozivamo sve župnike da u povjerenim im župama u okviru pripreme i na sam dan župnih Titulara ili Patrona organiziraju devetnice, trodnevnice, duhovne obnove ili pučke misije, i to na takav način da ti pučki misionari budu navjestitelji radosti oproštenja. U našim biskupijama svi svećenici s ispovjednom jurisdikcijom imaju ovlast opraštanja grijeha abortusa. Papa je najavio kako će u pojedine biskupije poslati misionare milosrđa (LM, br. 18). To će biti svećenici s ovlastima da opraštaju kazne koje su pridržane Apostolskoj Stolici. O njihovu dolasku i mjestu djelovanja bit ćete naknadno obaviješteni, kada se ova ideja i na razini opće Crkve razradi i definira.

U prigodi slavlja Naslovnika crkve ili župe (Osobe Presvetoga Trojstva) ili Patrona župe (Sveci i Svetice Božje) moći će se zadobiti potpuni oprost, a u gore navedenim crkvama uvijek prigodom osobnih ili župnih hodočašća.

Staleške duhovne obnove, kateheze i propovijedi i karitativno djelovanje. Papina je izričita želja, gotovo vapaj: „Kako samo želim da nadolazeće godine budu prožete milosrđem, da bismo išli ususret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost! Neka do svih, i vjernika i onih koji su udaljeni od vjere, dopre balzam milosrđa kao znak Božjega kraljevstva već prisutna među nama!“ (LM, br. 5). Stoga neka župne zajednice – posebno njihovi voditelji i članovi – tijekom Godine Božjega milosrđa imaju snage i ljubavi suočiti se s cijelim nizom izazova u organiziranju duhovnih obnova, u katehezama i propovijedima, a posebno u karitativnom djelovanju. I jednako s obzirom na dublje ukorjenjenje u Božju riječ po jačoj pripravi za što plodnije slavlje svetih sakramenata inicijacije: krštenja, potvrde i Pričesti, sakramenta pomirenja i bolesničkoga pomazanja, sakramenta ženidbe i svetoga reda kao i pojačanjem karitativna djelovanja – i to ne samo u ublaživanju potreba i patnja mnogih oko nas, nego i u zauzimanju oko otklanjanja uzroka nepravdi, patnji, siromaštva i bolesti.

Neka naša župna i hodočasnička središta ožive milosrdnim činima duhovne obnove i konkretne evanđeoske ljubavi. Neka se uzdižu naše molitve za obitelji, posebno one pogođene životnim poteškoćama i stanjima, za nova duhovna zvanja, za mir i slogu u obitelji, u Crkvi i u društvenoj zajednici. Neka se nitko ne osjeti ostavljenim ili na periferiji, jer Kristovo milosno Lice želi se po nama očitovati svakomu. Jubilej milosrđa jest izvanredna prigoda i poziv da svi mi u Crkvi u praksi provodimo tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati, kao i duhovna djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti.

Korizma i „24 sata za Gospodina“. Svaka je korizma povlašteno vrijeme Božjega milosrđa. Korizmu u ovoj Jubilarnoj godini trebamo proživljavati i slaviti intenzivnije u molitvi i postu, u pokori i ljubavi. Papa poziva da se cijela Crkva ujedini u molitvi Dvadeset i četiri sata za Gospodina (LM, br. 17), koja će se, kako je planirano, održati u petak i subotu prije Četvrte korizmene nedjelje.

Već je ustaljena i svake hvale vrijedna praksa da župe Trebinjsko-mrkanske biskupije svake korizmene nedjelje, prema rasporedu, hodočaste na Hrasno. Pozivamo i ostale vjernike iz naših župa da im se pridruže.

Hodočašća. U Godini vjere organizirali smo veliko biskupijsko hodočašće na grobove Apostolskih prvaka u Rim. Stoga u ovoj Godini ne planiramo takvo biskupijsko hodočašće. Trenutačne političke i sigurnosne prilike ne savjetuju hodočašće u Svetu Zemlju. Svakoj župnoj zajednici i dekanatu ostavlja se na slobodnu procjenu i sukladno mogućnosti da organiziraju hodočašća u spomenuta mjesta ili druga svetišta. A pozivamo sve župnike da organiziraju hodočašća u katedrale te u naznačene crkve i biskupijska svetišta. Kao znak našega crkvenog zajedništva neka župe Mostarsko-duvanjske biskupije organiziraju hodočašća u mostarsku stolnicu, posebno za biskupijski patron sv. Josipa i naslov Gospine katedrale – Mariju Majku Crkve, a župe Trebinjsko-mrkanske biskupije za slavlje Rođenja Blažene Djevice Marije i sv. Mihovila, zaštitnika Trebinjske biskupije.

Bog, bogat milosrđem, po zagovoru Blažene Djevice Marije – Majke milosrđa, udijelio vam milost da u ovoj Svetoj godini ponovno otkrijete radost Božje milosrdne ljubavi.

Ratko Perić, biskup